http://vzgrad.com/vijesti/ en info@wmd.hr Copyright 2009 2009-01-07T16:51:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/petero-ozlijeenih-u-frontalnom-sudaru-kod-varazhdina/ http://vzgrad.com/izhr/petero-ozlijeenih-u-frontalnom-sudaru-kod-varazhdina/#When:16:51:00Z TEŠKA prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno pet osoba dogodila se oko 14.40 sati u mjestu Nova Ves Petrijanečka kod Varaždina. U nesreći su sudjelovala dva osobna vozila koja su se u spomenutom mjestu frontalno sudarila. Do prometne nesreće došlo je na način što se vozač osobnog vozila 31-godišnji hrvatski državljanin kretao iz pravca Varaždina u pravcu Nove Vesi Petrijanečke te nakon 200 metara od table Nova Ves, iz za sada neutvrđenog razloga, prešao vozilom na suprotan prometni trak gdje je iz suprotnog smjera osobnim vozilom upravljao 60-godišnji hrvatski državljanin, nakon čega je došlo do frontalnog sudara, javlja PU varaždinska. Ozlijeđene osobe prevezene u opću varaždinsku bolnicu, gdje će im se težina tjelesnih ozljeda naknadno okvalificirati, a na mjesto nesreće izašla je Javna Vatrogasna Postrojba Grada Varaždina. Više detalja o nesreći bit će poznato nakon obavljenog policijskog očevida.(Index.hr) crna-kronika 2009-01-07T16:51:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/sve-kirurshke-djelatnosti-bit-e-na-jednom-mjestu/ http://vzgrad.com/izhr/sve-kirurshke-djelatnosti-bit-e-na-jednom-mjestu/#When:17:10:00Z Već ovog proljeća trebala bi započeti gradnja nove zgrade kirurgije uz već postojeću staru zgradu, za koju je u drugoj fazi predviđena adaptacija. Opremanje 80 milijuna – Građevinska dozvola već postoji, kao i kompletna dokumentacija sa zahtjevom za sufinanciranje i prijedlogom sporazuma koji su dostavljeni Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Njihove stručne službe rade posljednju reviziju projekta i troškovnika te već ovog mjeseca očekujemo potpisivanje tog sporazuma s ministarstvom. Sporazumom je predloženo da ministarstvo sufinancira 80 posto cjelokupne investicije vrijedne oko 200 milijuna kuna. Preostalih 20 posto novca izdvojilo bi se iz županijskog proračuna. Građevinski radovi stajali bi oko 120, a opremanje nove kirurške zgrade oko 80 milijuna kuna – rekao je varaždinski župan dr. Zvonimir Sabati. Nakon skorašnjeg potpisivanja sporazuma, Županija će raspisati natječaja za izvođače radova. Izgradilo bi se ukupno osam tisuća četvornih metara nove kirurgije te adaptiralo još oko tri tisuće četvornih metara već postojeće kirurške zgrade. Tako bi se kirurška djelatnost prostirala na čak 11 četvornih metara. Kredit ministarstva Veći dio opreme bi se, kaže župan Sabati, financirao iz kreditnih sredstava ministarstva. Informaciju o gradnji nove kirurgije i adaptaciji stare zgrade kirurgije potvrdio nam je i dr. Ivan Herman, ravnatelj varaždinske Opće bolnice. – U novoj zgradi bio bi smješten cijeli operacijski blok s 9 operacijskih sala, hitan centralni prijam, intenzivna njega, sterilizacija, tranfuziologija i dio rendgena. Najskuplje će biti opremanje operacijskih dvorana – kaže ravnatelj Herman, dodajući da će za završtetak cijelog projekta trebati najmanje četiri godine. No ističe da sve ipak ovisi o veličini kredita. Bude li sve išlo prema planu, prema riječima župana Sabatija, Varaždinci bi mogli usluge nove kirurgije koristiti već 2013. godine.(VečernjiList) gradske 2009-01-06T17:10:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/pchelari-rade-slatki-put-u-varazhdinskim-bregima/ http://vzgrad.com/izhr/pchelari-rade-slatki-put-u-varazhdinskim-bregima/#When:17:03:00Z VARAŽDIN – Pčelarsko društvo Varaždin napravit će svoj prvi Slatki put, na kojem će pčelari turistima nuditi med, proizvode od meda (kolači i džemovi s medom) te pčelinje proizvode (propolis i pelud). Slatki put nadovezat će se na ponudu dviju postojećih tematskih cesta – jalžabetskog i topličkog vinskog puta – a na njemu će biti četiri pčelara. U Leštakovcu će se urediti parkiralište i polazište, a Slatki put protezat će se uokolo preko Pustika, Golog brda, Martinkovca i Vukovca, natrag do Leštakovca. U Leštakovcu će biti postavljena i kućica s biciklima za turiste, a pčelari će dobiti tipizirane drvene klupe, obilježja na pčelinjacima i logo. Put će biti označen na županijskim cestama, a promidžba će se provoditi i na web-stranicama. Turisti će moći uživo gledati i poslove koje rade pčelari, poput proljetnog vrcanja meda, ili pripravljanje kolača. Ovih je dana PD-u Varaždin 141 tisuća kuna za taj projekt odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, doznajemo od predsjednice PD-a Mirjane Fluksek. Opremanje objekata na Slatkom putu počinje uskoro, a otvaranje puta trebalo bi biti na proljeće. – Ovo nam je polazište, poticaj da na pčelinjacima planiramo i proširimo proizvodnju. Slatki će nam put donijeti zaradu. Nećemo više trebati ići na tržnice i sajmove, što nam je kao malim proizvođačima neisplativo, već ćemo biti uza svoje pčele, družiti se s ljudima i promicati zdravo življenje – kaže Mirjana Fluksek i dodaje da je projekt izrađen u suradnji s Razvojnom agencijom Sjever – DAN. K tome, velika je pomoć i Varaždinske županije, koja im godinama daje novac, kaže M. Fluksek, a sad ih je i naučila kako da ga sami pronađu na natječajima u Hrvatskoj i u projektima Europske unije. Prodaju na kućnome pragu pčelarima je omogućio novi zakon te sad mogu vrcati, skladištiti i prodavati med kod kuće.(VečernjiList) gradske 2009-01-06T17:03:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/kvalitetniju-robu-varazhdinci-su-odmah-pokupovali/ http://vzgrad.com/izhr/kvalitetniju-robu-varazhdinci-su-odmah-pokupovali/#When:17:14:00Z Val sniženja i popusta od deset do 50 posto, koji je počeo u varaždinskim prodavaonicama još početkom prosinca, nastavljen je i nakon Nove godine. Većina snižene robe pokupovana je odmah u prvim tjednima sniženja, no još se može naći kvalitetnih artikala. Snižena sezonska roba Nakon inventura očekuju se dodatna sniženja robe. U Mustangu naišli smo na blagdanski popust robe od deset posto. – Početkom ovog mjeseca imat ćemo sniženja na gornje dijelove odjeće i na robu koja se neće prodati do dolaska nove. Traperice nisu sezonska roba pa neće biti na sniženju – rekla je prodavačica u Mustangu. U toj smo prodavaonici sreli i Renata Rožmarića iz Vinice koji je isprobavao hlače. – Najvažnije mi je da je roba kvalitetna. Nije mi važno je li na popustu ili ne. Svu garderobu kupujem u Hrvatskoj – kaže Renato Rožmarić. I u varaždinskoj poslovnici Mure blagdanski su popusti do 30 posto. Uslijedit će i sniženje od 40 posto na kolekciju jesen-zima, a toliko je već snižena i zimsko-proljetna kolekcija. Poslovođa Jadranka Vranić kaže kako se mnogo robe prodalo prošlih tjedana za najvećih blagdanskih šopinga te se taj trend nastavlja i poslije Nove godine. U prodavaonici obuće Alpina popust je od trideset posto, a posljednjih su desetak dana prije Nove godine prodali mnogo više robe nego u zadnjih nekoliko mjeseci, doznali smo od poslovođe Ivana Horvatića. Ostaju veliki brojevi Željku Rosenthal zatekli smo pri kupnji čizama. – Kupujem na sniženjima ako naiđem na ono što mi se sviđa jer istu kvalitetu robe dobijem po manjoj cijeni – kaže Ž. Rosenthal. Ženske gležnjače koje su prije stajale 500 kuna, sada se mogu kupiti za 350 kuna, no uglavnom su ostali još veliki brojevi. Blagdanski popust i sniženja su i u prodavaonici Levi’s gdje smo u razgledanju košulja zatekli i Marinka Milata kojem je također najvažnije da roba bude kvalitetna i da mu se sviđa. Sniženje od 30 na nove te do 50 posto na stare kolekcije odjeće našli smo u prodavaonici Lantea u robnoj kući Point. Prodavači i kupci zaista su ovih dana mogli trljati ruke jer sniženja je bilo posvuda, pa čak i u prodavaonicama namještaja i kućanskih aparata.(VečernjiList) hrvatska 2009-01-02T17:14:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/mozak-pamti-masnoe-koje-konzumiramo-hranom/ http://vzgrad.com/izhr/mozak-pamti-masnoe-koje-konzumiramo-hranom/#When:21:31:00Z Čak i kada ne pratite količinu masti koju konzumirate tijekom ove sezone blagdana, vaš mozak to čini. Istraživači su otkrili jednu vrstu lipida čije se stvaranje u probavnom sustavu povećava nakon konzumiranja masne hrane.Lipid, naziva N-acilfosfatidiletanolamin ili NAPE, ulazi u krvotok i ide ravno u mozak, objavljeno je na Ivanhoe novostima. Najbogatiji oblik NAPE lipida se čini da je učinkovita u kontroliranju unosa masti čak i kada se ona dodaje umjetnim putem. Istraživači vjeruju da bi to moglo značiti dizajniranje metoda liječenja koja bi povećavale NAPE razine što bi moglo biti nov način u liječenju debljine. U studiji u kojoj su davali štakorima NAPE tijekom 5 dana, istraživači su uočili kontinuirano smanjenje u u uzimanju hrane i pad tjelesne težine. Infuzija NAPE direktno u mozak je također dovela do toga da su životinje smanjile unos kalorija. Autori studije su zaključili da ovi rezultati garantiraju dugotrajne studije u glodavaca i ne-ljudskih sudionika da bi se promotrio potencijal za liječenje i prevenciju debljine uzrokovane prehranom. Rezultati su objavljeni u studenom ove godine u časopisu «Cell». zdravlje 2008-12-07T21:31:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/u-varazhdinu-otvorena-nova-sportska-dvorana/ http://vzgrad.com/izhr/u-varazhdinu-otvorena-nova-sportska-dvorana/#When:19:40:00Z Predajom ključeva upravitelju Nevenu Buljanu i službeno je otvorena nova sportska dvorana uz rijeku Dravu u Varaždinu. Dvorana za pet tisuća ljudi potpuno je spremna za nadolazeće svjetsko prvenstvo u rukometu. Sagrađena je modelom javno-privatnog partnerstva i to za 14 mjeseci, a kroz 25 godina na nju će biti otplaćeno više od 700 milijuna kuna. U ime Vlade RH koja plaća polovicu najma (drugu polovicu plaća Grad Varaždin) na otvorenju je bio ministar financija Ivan Šuker. (iv) (VecernjiList) gradske, sport 2008-12-07T19:40:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/drzhanje-pasa-u-zgradi-trebat-e-odobriti-i-susjedi/ http://vzgrad.com/izhr/drzhanje-pasa-u-zgradi-trebat-e-odobriti-i-susjedi/#When:22:31:00Z Halo, komunal, susjedov pas cijelu noć zavija, dajte ga riješite. Psa, ne susjeda! – poziv je koji će Upravni odjel za komunal Varaždina učestalo čuti čim Grad izglasuje predloženu Odluku o držanju pasa i mačaka. Naime, u članku 12. piše: “Posjednik čiji pas učestalim i dugotrajnim lajanjem ili zavijanjem remeti mir građana dužan je po pritužbi građana odmah poduzeti odgovarajuće mjere ... pa makar to podrazumijevalo i uklanjanje samoga psa.” Rex leti van Nova je odluka puno stroža od svih dosadašnjih. Tako piše da je u stanu dopušteno držati jednog psa i jednu mačku (u obiteljskoj kući dva psa i dvije mačke). K tome, da biste imali psa, trebat ćete tražiti suglasnost ostalih stanara! Ako si niste dobri sa susjedom Šteficom – Rex leti van! No valja još vidjeti kako će ta odluka oživjeti i tko će doista na poziv susjede Štefice doći i odvesti Rexa. – Ne vjerujem u to. Pa u svakoj zgradi naći će se netko komu smeta susjedov pas. Zar će ih sve eliminirati? – rekao nam je postariji gospodin, koji je izveo svoga labradora u jutarnju šetnju Šetalištem Vatroslava Jagića. Labrador je bio na uzici, što će vlasniku uštedjeti 1500 kn kad se odluka donese. Psi ne smiju u park No bez tog novca svejedno će ostati, jer je spomenuto šetalište u biti park. Naime, “zabranjuje se izvoditi pse na zelene javne površine koje su uređene kao cvjetnjaci, travnjaci ili parkovne površine”. – Zar je i u park zabranjeno ići sa psom? Pa kud da ga onda prošetam? – pita se gospodin. Nismo mu htjeli reći da ga kazna čeka i zato što nema pribor za čišćenje. Svi psi morat će biti cijepljeni, upisani u upisnik pasa i označeni mikročipom, a vlasnici će, kad ih izvode na ulicu, sa sobom trebati ponijeti ispravu o upisu te je na zahtjev pokazati komunalnom redaru. Mikročip se najčešće stavlja pod kožu iza uha i na njemu se nalaze osnovni podaci o dobi i podrijetlu psa, njegovo ime, te ime i adresa vlasnika. gradske 2008-12-05T22:31:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/za-rekonstrukcije-varazhdinskog-korza-pronaen-stari-bunar/ http://vzgrad.com/izhr/za-rekonstrukcije-varazhdinskog-korza-pronaen-stari-bunar/#When:22:17:00Z Radnici Vodogradnje pronašli su bunar za rekonstrukcije korza. Marijana Korunek iz Konzervatorskog odjela kaže kako najstariji prikaz bunara potječe iz 1773. godine, a na kojem je ucrtan na lokaciji gdje je i pronađen Foto: Marko Jurinec Nakon grobnica i ljudskih ostataka pronađenih pokraj franjevačke crkve za rekonstrukcije Franjevačkog trga u travnju ove godine, ovih je dana gradska jezgra ponovno pod paskom konzervatora. Dubina dva metra Tijekom radova na rekonstrukciji glavnog varaždinskog trga, Trga kralja Tomislava, odnosno korza, radnici Vodogradnje naišli su na bunar. – Bunar je unutarnjeg promjera 1,63 metra, a vanjskoga 2,20 metara i zasad smo ga otvorili na dubinu od dva metra. Građen je kompletno od kamena – rekla je Marijana Korunek iz varaždinskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Najstariji prikaz bunara potječe iz 1773. godine, gdje je točno ucrtan na lokaciji na kojoj je i pronađen. Točno vrijeme zatrpavanja bunara nije još sigurno jer, kaže M. Korunek, neki kažu da je to bilo krajem Prvog svjetskog rata, a neki krajem Drugog. – Neki ga se ljudi sjećaju, a neki ne. Pouzdano ćemo znati kad je zatrpan kad pregledamo svu dokumentaciju koja o tom bunaru postoji – rekla je Marijana Korunek. Tijekom radova zasad nisu pronađeni nikakvi pokretni arheološki nalazi, osim nekoliko fragmenata keramike, ali ona vjerojatno potječe iz doba rušenja bunara. Budući da je to uvijek bio glavni varaždinski trg, stariji Varaždinci, kaže M. Korunek, još se sjećaju da su iz njega vadili vodu za okolne kuće kada još nije bilo vodovoda. To je bio jedini bunar za uže središte grada pa su se mnogi njime koristili kako bi mogli skuhati objed, oprati rublje ili ugasiti žeđ. Predstavljanje objekta Otkriće staroga bunara na korzu izazvalo je veliko zanimanje građana pa su se mnogi pitali što će s njim biti, s obzirom na to da će se trg popločiti. Postoji ideja da se bunar prekrije pleksiglasom i osvijetli iznutra. – Bunar se neće ponovno zatrpavati. Konzervatorski odjel dogovara se s Gradom o predstavljanju objekta. Treba vidjeti s projektantima, koji rade cijeli trg kako bi se način bunar mogao uklopiti u cijelu tu rekonstrukciju, hoće li ostati otvoren ili će se naznačiti. Prezentacija stvarno ovisi o projektantima – rekla je Marijana Korunek. Novi izgled varaždinski korzo trebao bi dobiti do travnja iduće godine, a radovi su vrijedni otprilike deset milijuna kuna. Dosad su zamijenjene cijevi i različiti vodovi, a na korzo postavit će se granitne ploče različitih dimenzija i nijansi. (Vecernji) gradske 2008-12-05T22:17:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/sezona-iskashljavanja/ http://vzgrad.com/izhr/sezona-iskashljavanja/#When:21:58:00Z Vožnja autobusom i tramvajem u zimsko doba kada svi šmrču, kišu i kašlju u zatvorenom prostoru jednaka je probijanju kroz džunglu bacila. Osim što lete, novog domaćina vrebaju i na drškama. Odmalena su nas učili da kašalj ili kihanje treba preduhitriti maramicom kako ne bismo širili klice, no tek se danas zna točan opseg zaraze. Jednim ‘običnim’ nezaklonjenim kihajem u sredstvu javnog prijevoza možemo u samo pet minuta zaraziti i do 150 suputnika. Naime u jednom kihaju iz sluznice ‘donora’ rasprši se oko 10.000 kapljica koje lete do prve ‘površine’, bilo to drugo biće ili površine, poput stolica, ručki i slično. U konačnici te bakterije dospijevaju do 10% putnika, što u vrijeme najvećih prometnih gužvi znači oko 150 ljudi. Saznanje je to do kojeg se došlo ispitivanjem 1300 britanskih radnika o njihovom zdravstvenom stanju. Ustanovljeno je da je gotovo svaki barem jednom tijekom prošle zime podlegao prehladi. Među onima koji su pak radili od kuće, samo njih 58% prijavilo je prehladu. Ako vas uhvati takav ‘slinavi’ napadaj dok se vozite na posao, a ne prekrijete usta i nos maramicom ili barem rukom, znajte da će vas mrko pogledati 33% putnika. Najvjerojatnije vam ništa neće reći jer i sami znaju kako je to budući da je dvije trećine ispitanika putovalo bolesno na posao. Najneodgovorniji po pitanju higijene su muškarci, od kojih svaki treći ne nosi rupčić. Net.hr zdravlje 2008-12-05T21:58:00+01:00 http://vzgrad.com/izhr/dan-dobrih-ljudi/ http://vzgrad.com/izhr/dan-dobrih-ljudi/#When:17:23:00Z Ujedinjeni narodi su 1985. godine 5. prosinca proglasili Međunarodnim danom volontera. Oni su najznačajnija snaga svakog društva, pokretači humanosti i nositelji vrijednosti ljudskog potencijala. U više od 100 zemalja svijeta 5. prosinca proslavlja se kao Dan dobrih ljudi. Ujedinjeni narodi su također godinu 2001. proglasili Međunarodnom godinom volontera, te time pokazali da cijene volonterstvo kao izniman doprinos razvitku humanijeg i solidarnijeg društva u svim zemljama svijeta. Cilj je bio da se različitim oblicima i načinima promiče značaj i rad mreže volontera, te da se ukaže na postignuća milijuna volontera diljem svijeta, čime bi se u volonterski rad mogli privući i drugi. Volonteri rade u svojim zajednicama, i to ne radi novca, nego radi provedbe programa temeljenog na sedam osnovnih načela, osobito načela humanosti, neovisnosti i dobrovoljnog rada. Osnažujući najugroženije zajednice, pomažu ljudima da se osposobe i opet neovisno brinu o sebi i žive normalnim životom i u normalnim uvjetima, pomažu životinjama da dobiju novu šansu za dostojan i život vrijedan pažnje. Volonteri, dobrovoljni radnici, entuzijasti, borci za bolje sutra u prvim redovima, pomažu svima koji su bespomoćni, ugroženi, napušteni, usamljeni i povrijeđeni. Ako niste jedan od njih, možete im se zahvaliti što su tu za vas. Gradovi i volonterski centri u Hrvatskoj raznolikim programom obilježavaju svoj dan. Net.hr zanimljivosti 2008-12-05T17:23:00+01:00